Poslovne vijesti - Hrvatska

U studenome snažan rast kunske štednje

Depoziti banaka u prošloj su godini rasli vrlo umjereno, što potvrđuju i podaci za studeni.

Tako su prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB) ukupni depoziti poslovnih banaka (štedni i oročeni kunski i devizni depoziti te depozitni novac) zabilježili vrlo blagi rast tijekom studenog, navodi se u analizi Raiffeisen banke (RBA).

Naime, na kraju promatranog mjeseca ukupni su depoziti iznosili 223,2 milijarde kuna, što je 0,2 posto više nego na kraju listopada. Tome je pridonio rast kunskih štednih i oročenih depozita te depozitnog novca, dok su devizni depoziti ostvarili blagi pad. Godišnja stopa rasta u skladu je sa stopama u prethodnim mjesecima.

Štedni i oročeni devizni depoziti u studenom su se blago smanjili te su iznosili 146,8 milijardi kuna, što je 0,4 posto manje u odnosu na studeni 2010. i 0,5 posto manje u odnosu na kraj 2010. S druge strane, štedni i oročeni kunski depoziti, koji su iznosili 41,9 milijardi kuna, u odnosu na kraj 2010. bilježe razmjerno snažan rast (20,2 posto), no zbog kontinuiranog smanjivanja u 2009. i 2010. godini još uvijek su ispod razina prije krize, ističu analitičari RBA.

Depoziti stanovništva u studenom su iznosili 146,2 milijarde kuna, što je pak 3,8 posto više nego na kraju 2010., dok su se depoziti poduzeća u istom razdoblju smanjili za dva posto te su iznosili 29,5 milijardi kuna.

U mjesecima pred nama analitičari RBA ne očekuju snažnije intenziviranje rasta depozita. Napominju da zbog i dalje nepovoljnih kretanja na tržištu rada, koja će se nastaviti i u ovoj godini, snažniji rast depozita ne treba očekivati. Rast štednje stanovništva, koja čini najveći dio ukupnih depozita, bit će ograničen činjenicom da do rasta raspoloživih dohodaka neće doći.

Podsjetimo, u srednjoročnom razdoblju, odnosno nakon ulaska u EU, oni su već ranije iskazali predviđanja da će se postupno smanjiti realni prinosi na štednju u bankama i povećati ponuda alternativnih financijskih ulaganja. Potencijalno veći prinosi na ulaganja odražavat će i viši stupanj rizika, a ovisno o brzini oporavka gospodarstva smanjivat će se averzija građana prema riziku. Stoga prognoziraju da će i u optimističnijem gospodarskom okružju štednja građana u bankama stagnirati zbog pada kamatnog prinosa i zbog usmjeravanja viška novca građana u rizičnija ulaganja. Valutna struktura, pak, ovisit će o brzini kojom će se Hrvatska integrirati u monetarnu uniju. S druge strane. kratkoročno se očekuje porast kamatnih stopa na depozite zbog više premije hrvatskog rizika.

U 2010. godini štednja stanovništva povećana je za 11,4 milijarde kuna (osam posto rasta), od čega se 5,9 milijardi odnosilo na nove depozite (4,2 posto rasta). Na ostvareno povećanje štednje osjetno je utjecalo smanjenje prinosa na alternativna kratkoročna ulaganja, što je destimuliralo nova ulaganja u novčane fondove.